Naš najveći školjkaš, endem Mediterana, plemenita periska (Pinna nobilis) je od 2016. godine vrlo ugrožena, gotovo na rubu izumiranja. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije je, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša, 2021. godine pokrenulo Projekt očuvanja plemenite periske u Jadranu koji je ujedinio domaće i strane znanstvenike. Oni su svojim aktivnostima i istraživanjima, na terenu i u laboratorijima diljem Mediterana, detektirali parazit Haplosporidium pinnae i bakteriju Micobacterium sp. kao potencijalne uzročnike masovnog pomora plemenite periske. Znanstvenicima su se priključili i brojni ljubitelji mora, koji su individualno ili u okviru ekoloških akcija organiziranih od strane ronilačkih klubova, tijekom čišćenja i pretraživali podmorje sa ciljem pronalaska živih jedinki periske.
Na žalost, u praznim ljušturama periske se često nasele kamenice koje stvaraju lažni dojam da se periska zatvara, što je jedan od glavnih znakova provjere njene vitalnosti, tako da je broj potvrđenih živih jedinki plemenite periske izuzetno mali, svega tridesetak, i to uglavnom u sjevernom dijelu Jadrana.
Međutim, pretraživanja podmorja rezultirala su nečim neočekivanim!
Pronađeno je više živih jedinki školjkaša iz istog roda, vrlo nalik plemenitoj periski, često smještenih na stjenovitom dnu, u podnožju “zidova”.Njeno ime je Pinna rudis.
Zbog svojih izraženih bodlji na kojima se u moru prekrasno lomi svjetlo dobila je hrvatski naziv ” zrakasta periska”.
Ova vrsta se može naći i u drugim morima, nije velika kao plemenita periska, prije početka pomora 2016. godine rijetko je bila bilježena u našem podmorju, a vjerojatno zbog sličnosti s plemenitom periskom, njeni su se nalazi olako pripisivali plemenitoj. Po nekim saznanjima, zadnje objavljene zabilježbe ove vrste u hrvatskom podmorju datiraju iz 19. stoljeća, pa su se znanstvenici složili da će tijekom Projekta očuvanja plemenite periske istovremeno bilježiti i staništa “zrakaste periske” te daljnjim istraživanjima doći do spoznaja o njihovoj sličnosti, ujedno i razlikama, koje su dovele do preživljavanja Pinne rudis tijekom pomora.
Ugledate li negdje na morskom dnu živu perisku, sigurno ste pronašli nešto vrijedno, bilo da se radi o živoj plemenitoj periski ili rijetkoj vrsti Pinna rudis. Za razlikovanje vrsta, osim ostalih značajki, različit je raspored i brojnost bodlji koje su u Pinne rudis robusnije i smještene u 5-8 redova, a u plemenite periske bodlje su nježnije, manje i gusto raspoređene. Osim toga, Pinna rudis se razvija većinom u pukotinama stjenovitog dna, dok plemenita periska voli sedimentna dna s morskim cvjetnicama.
Angela Bradarić
Hrvatski veterinarski institut – Istraživački tim projekta očuvanja plemenite periske u Jadranu